• Hrvatski Crveni križ
• Isusovačka služba za izbjeglice - JRS
• Centar za mirovne studije

Hrvatski Crveni križ

Hrvatski Crveni križ kontinuirano u sklopu prihvatilišta u Zagrebu i Kutini provodi edukativne radionice vezane uz tradiciju, kulturu i kulturne obrasce u Republici Hrvatskoj.

Isusovačka služba za izbjeglice

Tijekom 2019. godine Isusovačka služba za izbjeglice u Prihvatilištu za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu održavala je više tipova aktivnosti kako bi facilitirala lakšu prilagodbu i integraciju osobama koje tamo borave. Aktivnosti su se održavale tjednom dinamikom, uz povremene izlete u prirodu, osobito tijekom proljeća i jeseni 2019. godine. Organizirali su također i posjete kazalištu, u sklopu kulturoloških aktivnosti upoznavanja Hrvatske i Zagreba.

Budući da Isusovačka služba za izbjeglice na temelju potpisanog sporazuma o suradnji sa Ministarstvom unutarnjih poslova, provodi projekt “Integracija osoba pod međunarodnom zaštitom preseljenih iz Turske”, u 2019. godini svakodnevno je provodila aktivnosti u Prihvatilištu za tražitelje međunarodne zaštite u Kutini. Rad i aktivnosti bile su usko vezane uz provedbene aktivnosti projekta integracije preseljenih osoba te su u tom smislu specifično organizirane i usmjerene prema određenoj skupini korisnika. 

Hrvatski Crveni križ

U 2019. godini održano je 11 radionica na temu održavanja vlastite higijene i higijene prostora te zdravih stilova života kako bi se osobe upoznalo sa obrascima prihvaćenog ponašanja kada je u pitanju zdravlje i higijena, te su organizirane 3 radionice prve pomoći kako bi se korisnicima ukazalo na nužnost poznavanja osnovnih postupaka pružanja prve pomoći.

U prihvatilištima su organizirane prezentacije tradicionalnih kuhinja korisnika, ali i kuhinja iz hrvatskih krajeva što je omogućilo bolju međusobnu interakciju i povezanost korisnika kao i širenje njihove društvene mreže te jačanje samopouzdanja i ponovnog preuzimanja kontrole nad vlastitim životom.

Tijekom godine obilježeni su blagdani Uskrsa i Božića, a za djecu su organizirani i Fašnik, Noć vještica i Sveti Nikola kako bi se djeca zabavila i dodatno upoznala sa običajima u Hrvatskoj. Također je obilježen i Međunarodni dan žena gdje su korisnice imale priliku ispričati iskustva iz svojih zemalja vezana za obilježavanje ovog dana.

U cilju što boljeg upoznavanja kulture i kulturnih običaja osobe su posjetile 5 izložbi, od kojih su na dvije bili izloženi i radovi korisnika iz prihvatilišta te su na taj način predstavili i svoju kulturu našim građanima. Za djecu je bila organizirana predstava "Ljepota naše različitosti" u Gradskoj knjižnici u Dugavama što je omogućilo povezivanje različitih kulturnih izričaja i prihvaćanje različitosti kroz interaktivnu predstavu u kojoj su sudjelovala djeca iz prihvatilišta kao i djeca iz lokalne zajednice.

Korisnici su tijekom godine odlazili na nogometne utakmice (6) i edukativne izlete (5) što je dodatno doprinijelo njihovoj lakšoj integraciji u hrvatsko društvo kroz sport i učenje o običajima različitih dijelova Hrvatske. Korisnici koji sudjeluju u sportskim aktivnostima (nogomet) sudjelovali su ove godine na 4 malonogometna turnira od kojih možemo posebno istaknuti Kutiju šibica na kojoj su sudjelovali sada već treću godinu za redom na poziv organizatora, koji je prepoznao njihovu želju da se predstave kao ljudi koji se žele uklopiti u hrvatsko društvo.

Kao izraz svoje zahvalnosti za sve što im je pruženo u prihvatilištu ali i u lokalnoj zajednici osobe su u suradnji sa Sektorom za održavanje zelenih površina Zrinjevca sudjelovale u uređenju zelenih površina na području naselja Dugava, što je naišlo na pozitivne reakcije lokalnog stanovništva te je dodatno podignulo razinu samopoštovanja i zadovoljstva kod korisnika.

Na navedenim aktivnostima je sudjelovala otprilike 700 korisnika tijekom cijele godine.

Isusovačka služba za izbjeglice

Prihvatilište za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu

Rad sa ženama odvijao se kroz dvije dimenzije: pružanje psihosocijalne pomoći, održavanje radionica sa psihološkim i kulturološkim temama te kreativne radionice Žene za žene. Psihosocijalne i kulturološke radionice, održavane u pravilu svakodnevno od ponedjeljka do petka, usklađene su s obzirom na želje i potrebe korisnica, ali i u komunikaciji sa Ministarstvom unutarnjih poslova. Primjerice, kada je primijećen problem u vezi sa higijenom i čistoćom korisnika, Ministarstvo je na to ukazalo JRS-u te je organiziran niz aktivnosti, kako sa ženama tako i s djecom, kako bi potpomogli učenje o higijeni i zdravlju te zdravim navikama. Nakon procjene potreba (za što je osobito važna uloga prevoditeljice/ kulturne medijatorice), kreativni dio radionica usmjerio se također na ono što je ženama potrebno. Primjerice, najzastupljenija aktivnost bila je pletenje šalova i čarapa te odjevnih predmeta za djecu u različitim bojama i dimenzijama. U kreativnom dijelu održani su kratki tečaj crtanja, kreativna terapija plesom i pokretom, izrađivanje nakita, crtanje kanom i mnoge druge aktivnosti. Tijekom 2019. godine organizirani su i izleti sa ženama, kao određeni oblik psihosocijalne radionice u prirodi. Kao primjer onih najuspješnijih mogu se izdvojiti radionice o stresu i načinima nošenja s istim, koje su se u više navrata održavale s korisnicama u Park šumi Maksimir te na Jarunu i Bundeku. Žene su jedna s drugom dijelile tehnike nošenja sa stresom, budući da je bilo važno osvijestiti kod njih koliko su same vrijedne i snažne te djelomično otkloniti osjećaj nesposobnosti, vodeći se onime što žene tog statusa obično govore da osjećaju. Osim toga, održavane su tjedne radionice na temu nenasilne komunikacije, prihvaćanja, stereotipa i predrasuda, kultura i običaja te njihove mijene tijekom povijesnog razdoblja. Najveći dio radionica posvećen je podizanju svijesti o rodno uvjetovanom nasilju, što ono obuhvaća i na koje načine se može spriječiti. Nakon tematskog dijela radionice koji je u fokus stavio različita shvaćanja ženske ljepote i prihvaćanja vlastitog tijela, s korisnicama je organiziran izlet u Opatiju. Neke od njih prvi puta su se iskušale u plivanju i mnogima je to bio prvi put da su vidjele plažu, te žene i muškarce u kupaćim kostimima, neopterećene jedni s drugima i svojim izgledom. Kroz višemjesečno razdoblje individualno se radilo i sa desetak žena koje su bile/ još uvijek jesu žrtve rodno uvjetovanog nasilja, a u individualnom radu korištene su projektivne tehnike, osobito crtanje i asocijativne karte (u više od 20 radionica). 

Osim rada sa ženama, JRS je povremeno provodio i aktivnosti s muškarcima, u slučajevima obiteljskog psihosocijalnog savjetovanja te glazbenih radionica za muškarce. Glazbene tjedne radionice vodio je kulturni medijator i prevoditelj, a obuhvaćale su učenje i obradu pjesama na različitim jezicima, uključujući i hrvatski, uz usputno učenje o hrvatskoj glazbenoj kulturi. Računalna učionica (otvorena svakodnevno od ponedjeljka do petka) također je jedan od tipova podrške koji se nudio korisnicima, a otvarali su je dva do tri puta tjedno. Osim što korisnici imaju pristup računalu, koje im je često neophodno radi kontakta sa obitelji i prijateljima, na raspolaganju su bili prevoditelj te volonter, koji su pokazali osobama osnove rada na računalu i pomoć pri traženju sadržaja, otvaranja korisničkih računa i slično. Uz povremene prekide, JRS je održavao kroz 2019. i kontinuirane tečajeve hrvatskog i engleskog jezika koje su provodili volonteri na tjednoj bazi.

Child Friendly Space je prostor prilagođen djeci koji se koristi u hitnim slučajevima kao prvi odgovor na dječje potrebe i ulazno mjesto za rad s djecom pogođenom traumom i stresom u Prihvatilištu. To je sigurno mjesto za djecu u kojemu se provode odgojno-obrazovne i sadržajno pripremljene edukacije kroz igru. Prostor nije prilagođen velikom broju djece kao ni za majke s bebama, ali im je omogućen slobodan pristup. U prvoj polovici godine dolazilo je do 35 djece u danu, a u drugoj polovici godine taj se broj povećavao, tako da je dolazilo do 57 djece u danu. Sigurno mjesto za djecu je prostor za provođenje raznih aktivnosti i edukacija kao što su: likovno izražavanje, učenje jezika, razvoj glazbenih sposobnosti kroz glazbene igre, timske igre na otvorenom, lokalne tradicionalne dječje igre, edukacija o važnosti higijene (poseban naglasak na oralnoj higijeni), poticanje emocionalnog razvoja djeteta (socioemocionalni razvoj, upoznavanje s ugodnim i neugodnim emocijama), razgovori i učenja o nenasilnom rješavanju sukoba među djecom - medijacija i slično. Organizirane tematske aktivnosti s manjim brojem djece bile su provedene u suradnji sa Zagrebačkim kazalištem mladih, stoga su djeca posjetila kazalište i pogledala predstavu „Alisa u zemlji čudesa“. Također je ostvarena suradnja sa SuperKid školom klizanja na kojoj je sudjelovalo 30 djece. Kod obje aktivnosti djeca su bila praćena i od strane stručnih JRS-ovih suradnika za rad s djecom. Provedbe ovakvih tematskih radionica s djecom u Prihvatilištu nisu uvijek bile uspješne i bez izazova, na što su utjecali razni unutarnji i vanjski utjecaji, kao što su nepredviđene situacije s roditeljima djece ili sa samom djecom, prioritetnije situacije vezane za rješavanje konflikata, nemogućnost provedbe aktivnosti zbog manjka stručnih ljudi ili neadekvatnog prostora za veći broj djece, sudjelovanje djeca s poteškoćama u razvoju kojima je nužno ponuditi posebno strukturirani prilagođen program.

Organizirano je i pružanje besplatne pravne pomoći u redovnim terminima i to u prosjeku u 4 termina mjesečno tijekom cijele godine. Korisnicima je pravna pomoć pružena u obliku općih pravnih informacija, pravnih savjetovanja i zastupanja pred javnopravnim tijelima. U Prihvatilištu su održana dva grupna savjetovanja u formi pravno-edukativnih radionica na kojima je korisnicima prezentiran zakonodavni okvir i sustav zaštite osoba u svojstvu tražitelja međunarodne zaštite i osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita. Cilj grupnih savjetovanja bio je osvijestiti korisnike o njihovim pravima te ih upoznati s mogućnostima pristupa sustavu besplatne pravne pomoći u Republici Hrvatskoj, te im ujedno i pružiti besplatnu pravnu pomoć u odnosu na konkretnu potrebu. Ovisno o obliku pravne pomoći, korisnicima su pružene 52 opće pravne informacije, 33 pravna savjeta, u 17 situacija pravna pomoć je pružena u obliku sastavljanja podnesaka pred javnopravnim tijelima te u 14 situacija u obliku zastupanja pred javnopravnim tijelima. U obliku pravnog savjetovanja i grupnog savjetovanja održavanjem pravno edukativnih radionica tijekom 2019. godine bila su obuhvaćena 63 korisnika.

Prihvatilište za tražitelje međunarodne zaštite u Kutini 

Za osobe koje su došle u Hrvatsku prema programu preseljenja, organiziran je niz aktivnosti i radionica. Za svaku grupu pristiglih osoba od njih ukupno dvije, organizirane su po dvije kulturne orijentacije na kojima su bili prisutni svi punoljetni članovi obitelji. Kroz orijentaciju je prisutnima uz pomoć interaktivne prezentacije objašnjen geografski, kulturološki, povijesni i društveno aktualni položaj Hrvatske, s ciljem približavanja konteksta i svakodnevnog života (na primjer, gdje se nalazi Hrvatska u odnosu na regiju i Europu, kratki prikaz povijesti zemlje, promotivni video Hrvatske turističke zajednice s poznatim hrvatskim ličnostima koje govore o Hrvatskoj i znamenitostima kako bi osobe stekle dojam o različitosti hrvatskih regija i prirodnih i kulturnih bogatstava). Objašnjeno je i društveno-političko uređenje države, predstavljena ekonomija zemlje (valuta, gospodarske djelatnosti, turizam). Korisnicima je skrenuta pozornost i na najviše vrednote Ustava. Korisnike se educiralo i o zdravstvenom sustavu te sustavu školovanja. Upoznati su i s vrlo praktičnim stvarima koji se tiču njihova boravka u Republici Hrvatskoj. Na samom kraju prezentacije iznesene su neke zanimljivosti o Hrvatskoj, objašnjeni su način i kultura komunikacije. 

Na obiteljskim radionicama cilj je bio pružiti sudionicima informacije o strukturiranoj svakodnevici kao sredstvu jačanja obiteljske kohezije, odgoja, smanjenju stresa i normalizaciji života. Također se osobe upoznavalo sa načinima upravljanja brigama i učenje njihove primjene u svakodnevnom životu, razgovor o odgojnim metodama i upoznavanje s učinkovitim odgojnim metodama, jačanje pozitivne slike o sebi kod djeteta. JRS je za svaku grupu organizirao po dvije obiteljske radionice, na kojima je u prosjeku sudjelovalo 15 osoba.  

Prilikom održavanja radionica sa ženama cilj je bio uspostaviti ugodnu psihosocijalnu klimu te povećati grupnu koheziju, ojačati svijest sudionika o sebi samima, osvijestiti pozitivne osobine i snage kod sudionika, kao i postojanje te uvažanje osobnih potreba i potreba drugih. Također se radilo na osvještavanju vlastitih izbora i odgovornosti za ponašanje i donošenje odluka te na osvještavanju načina nošenja sa stresom i usvajanju tehnike relaksacije. Isticana je i važnost kvalitetne komunikacije u svakodnevnom životu te osvještavanje povijesne i kulturološke perspektive ženske i muške uloge u društvu. Za vrijeme boravka obitelji u Prihvatilištu JRS je proveo 10 radionica, na kojima je u prosjeku sudjelovalo 10 žena po radionici. 

Na radionicama s muškarcima cilj je bio uspostaviti ugodnu psihosocijalnu klimu te povećati grupnu koheziju, ojačati svijest sudionika o sebi samima, osvijestiti pozitivne osobine i snage kod sudionika kao i postojanje te uvažavanje osobnih potreba i potreba drugih. Radilo se i na osvještavanju vlastitih izbora te odgovornosti za ponašanje i donošenje odluka, načinu nošenja sa stresom i usvajanju tehnike relaksacije kao i važnosti kvalitetne komunikacije u svakodnevnom životu. Za vrijeme boravka obitelji u Prihvatilištu JRS je proveo 8 radionica, na kojima je u prosjeku sudjelovalo 8 muškaraca po radionici.  

Kroz radionice sa adolescentima cilj je bio poboljšati raspoloženja kod sudionika, istražiti kako sudionici gledaju na prijateljski odnos, potaknuti korisnike na razmišljanje o karakteristikama najboljih prijatelja, osvijestiti važnost prijatelja u našem životu, povezati karakteristike najboljih prijatelja sa vlastitim karakteristikama te osvijestiti koje su vlastite osobine kao najboljih prijatelja. Fokus je bio i na istraživanju kako sudionici shvaćaju ideju ljubavi i romantičnih odnosa, osvijestiti osobine kvalitetnih odnosa i narav odnosa s roditeljima te povećati spremnost za poboljšanjem odnosa s roditeljima. Za vrijeme boravka obitelji u Prihvatilištu JRS je proveo 8 radionica, na kojima je u prosjeku sudjelovalo 16 adolescenata.  

Isusovačka služba za izbjeglice je organizirala i radionice hrvatskog jezika za odrasle i adolescente prilikom boravka prve grupe obitelji u Prihvatilištu. Ukupno je održano 39 radionica, u trajanju od 2 školska sata dnevno, na kojima je u prosjeku bila prisutna 21 osoba. Kako je prva grupa pristigla u Hrvatsku krajem svibanja, te se u Prihvatilištu zadržala preko ljeta, tijekom školskih praznika organizirane su i provedene radionice hrvatskog jezika za osnovnoškolsku djecu. Ukupno je održano 19 radionica, u trajanju od 2 školska sata, na kojima je u prosjeku bilo prisutno 8 djece po radionici.